Begaljica

1
4110
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Selo leži južno od varošice Grocke, Begaljica je starije naselje. Pominje se u 18. veku i na karti iz toga doba zabeleženo je ovo naselje pod imenom Bigaliza. Ima i drugih tragova koji ukazuju na starinu ovoga mesta. Na mestu Karauli postoji Selište za koje se priča ovo: ,,Nekada je Begaljica bila pusta i sedamdesetih godina u selu nije pevac zapevao. A kada se docnije selo zaseljavalo, prve su kuče bile u Miloševu Potoku, odakle se selo premesti na Karaulu, zatim sa Karaule Begaljičani pređu na današnje mesto, a Karaula ostane selište,,.

O imenu sala postoji ovo predanje ,, Turci su često udarali na selo i plenili ga, zbog čega su se stanovnici morali bežati, pa kad opasnost mine, vraćali su se natrag,,. Zbog tog čestog bežanja, vele, da je selo dobilo ime ovo ime.

Godine 1732. Begaljica je pripadala nuriji (parohija) manastira Rajinovca i imala je 20 kuća. U aračkim spisima (poreskim spiskovima) iz prvih desetina 19. veka pominje se Beguljica koja je imala 1818. g. 51 i 1822. g. 52 kuće. Po popisu iz 1921. g. selo je imalo 380 kuća sa 2259 stanovnika.

Najstarije su porodice, koje ne znaju svoje poreklo: Antonijevići, Cvejići, Maksimovići, Obrenovići i Savkovići. Doseljenici su: Biseniži, čiji su preci došli od Kolubara; Polići, starinom od Prijepolja; Palići, starinom iz Hercegovine, čiji je predak Stefan Andrejević-Palalija, koga su 1804. g. posekle dahije, i čiji se grob nalazi kod manastira Rajinovca; Bugarćići, sa starinom od Pirota; Karamihalovići čiji je predak došao iz kosmajske Dučine; Pirići i Milenkovići sa starinom od Pirota; Gruićići, Stanokovići, Blagojevići i Radojevići starinom iz Bjelopavlića (Crna Gora) itd.

U Ataru Begaljićkom nalazi se manastir Rajinovac, podignut ,, Trudom duhovnika Aži-Visariona rakovičkago,,. U ovome manastiru je 1732. g. bio kaluđer Makarije, rođen u Slatini, u valjevskoj okolini.

Škola je od 1871. g. bila u jednoj maloj kućici sve do 1904. g., kada je podignuta nova škola. (podaci krajem 1921 godine).

U naselju Begaljica živi 2638 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (39,6 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 1061 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,04.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Komentari

komentari

1 KOMENTAR

  1. Prepisano iz Etnografskog zbornika ,sve ok…osim sto istraživanja nisu temeljnije uradjena u to vreme prikupljanja gradje. Na mestu sela su pronadjeni ostaci iz razlicitih perioda npr keltski,rimski itd…tako da je samo mesto znacajno ranije nastalo tjst predhodni tragovi naselja na sadasnjem mestu zvanom Begaljica pokazuju da su tu različite narodne skupine bile naseljene. Kao sto su pronadjeni ostaci vikinškog broda u rukavcu koja se i zove Brod itd. Prva crkva koja je podignuta je bila od strane Stefana Nemanje pa opet na temeljima predhodno podigute bogomolje. Ima dosta stvari koje su zanemarene i netačne vezane za samo selo, tjst usvajaju se tekstovi prepisuju godine a činjenice pokazuju skroz drugačiju istinu.

POSTAVI ODGOVOR