Cvetkova pijaca, a Cvetka nigde

0
4050
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Svim Beograđanima, pa i onima koji dolaze u srpsku prestonicu čitav jedan kraj opštine Zvezdara,na kraju Bulevara kralja Aleksandra poznat je kao „Cvetkova pijaca”. Slično, i mesto gde staju tramvaji, pa i neki međugradski autobusu zovu jednostavno „Kod Cvetka”. A Cvetka ni od korova! Ko je on bio?

Nekada su ovde bile njive, sokaci, turska kaldrma i put za Smederevo. Ceo kraj bio je daleka periferija prestonice kuda su ljudi pre prolazili nego dolazili i gde se zadržavao samo onaj koga je uhvatila noć, pa bi tu negde zanoćio, a onda sutra nastavio put dalje.

Ipak, grad je u međuvremenu stigao i prestigao ovo mesto. Kraj Bulevara kralja Aleksandra danas je prepun dućana, prodavnica, a tu je poznata pijaca. Najveći broj beogradskih tramvajskih linija prolazi ovuda. Čak je i put ostario – zovu ga „stari“ put za Smederevo.

Ime je ipak ostalno – čitav kraj, pijaca, pa i tramvajska stanica u narodu nose ime jednog čoveka – Cvetka Jovanovića.

Cvetkova pijaca

Deo opštine ‘Zvezdara’ poznat kao ‘Kod Cvetka’ Foto: panoramio.com

Kao i mnogi njegovi vršnjaci i Cvetko je u Beograd došao krajem 19. veka iz delova tadašnje Srbije koji danas pripadaju Makedoniji. Prvo je prodavao semenke, a onda je otvorio i piljarnicu kod Pravnog fakulteta.

Kada se posao razvio, kupio je zemljište i otvorio han sa konjušnicama za sve one koje noć uhvati na Smederevskom putu. Negde oko 1902. godine ovde je nastala i „Cvetkova kafana“ koja se zvanično zvala „Vračarsko polje“.

U sećanjima onih koji su posećivali ovu „instituciju“ ostala je slika Kraljevića Marka koja je visila na zidu kafane na kojoj je pisalo „Vino pije Kraljeviću Marko, pola pije, pola Šarcu daje“. Sećaju se i starogradskih pesama, gužve i graje koja bi ovde trajala i do kasno u noć.

Da bi imao bolji promet, deda Cvetko je sproveo struju do tog dela grada i postavio šine za čuveni tramvaj „šesticu“.

Priča kaže da je ovde jednom zanoćio i kralj Aleksandar II Karađorđević.

Tramvaj 6

Tramvaj na liniji 6 koji je vozio do ‘Cvetkove’ kafane

Cvetku je posao cveta. Njegovo imanje se prostiralo do današnjeg Doma zdravlja Zvezdara. Kuća mu se nalazila neposredno iza kafane, a tu su bile i štale, pekara, prostorije za poslugu… I današnji pijaca Zvezdara bila je u njegovom vlasništvu.

Ipak, u životu gazda Cvetko i nije imao toliko sreće. . Imao je četvoro dece od kojih nijedno nije poživelo.

Verovatno podstaknut svojim tužnim životnim usudom, Cvetko Jovanović je postao veliki dobrotvor. Bio je ktitor Crkve Pokrova presvete Bogorodice, a postojao je i fond koji je nosio ime po njemu i njegovoj ženi Stefani. Iz fonda se svake godine odvajao novac za siromašne, decu, obdaništa, studente, crkve, sveštenike, ali i njegovu porodicu.

Bašta Kod Cvetka

Kod gazda Cvetka je uvek bilo veselo

Gazda Cvetko je zbog svojih zasluga dobio i ulicu sa njegovim imenom. Ona danas više ne nosi njegovo ime i zove se ulica Slobodanke – Danke Savić. Nalazi se na opštini Zvezdara.

Uopšte, od gazda Cvetka je u zvaničnim spisima malo toga ostalo. Imanje je nacionalizovano 1948. a Cetkovi potomci su morali da otkupe kuću od Opštine da bi u njoj mogli da žive. Sve drugo pripalo je gradu koji je imetak razdelio ili mu promenio funkciju. Cvetkova zadužbina je dodeljena Ministarstvu prosvete, pijaca je postala opštinska, a kuće, staje i sama kafana su podeljene po potrebi.

I tako je prestala da postoji ‘Cvetkova’, a nastala pijaca ‘Zvezdara’. Kafana je dobila ime „Smederevo“ a danas se tu nalazi kladionica.

Ipak, ima stvari koje se teško menjaju … kolektivno sećanje Beogrđana je jedna od njih. Zato stajalište „Pijaca Zvezdara“ većini ne znači ništa. Kada kažete „Cvetkova pijaca“ svi vas razumeju.

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR