SREĆNA SLAVA: Danas je Sveti Nikola

0
1105
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Sveti Nikola, čudotvorac, zaštitinik pomoraca i siromašnih, jedan je od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i to ne samo kod pravoslavnih naroda, a sigurno je jedna od najbrojnija slava kod Srba. Ovaj svetitelj imao je veoma uzbudljivu životnu priču, koja vekovima fascinira hrišćane.

Rođen u maloazijskom gradu Patara, luci na mediteranskoj obali današnje Turske, Sveti Nikola je živeo u 4. veku, mnogo pre raskola između pravoslavne i katoličke crkve iz 1054. godine.

Njegovi roditelji, bogati Grci Teofan i Nona, sina Nikolu su dobili u vreme vladavine rimskog cara Valerijana (253. – 260. godine), pohlepnog čoveka koji je zbog strasti za zlatom organizovao vojni pohod na Persijsko carstvo. Persijski kralj Šapur ga je zarobio u bici kod Edese, ponižavao u zatočeništvu i, na posletku, ubio sipajući mu istopljeno zlato niz grlo, kao simbol njegove pohlepe. Budući da je Valerijan bio prvi (i ostao jedini) rimski car koji je zarobljen u borbi, njegovo zatočeništvo i smrt su izazvali talas nestabilnosti u rimskoj imperiji.

 

U takvom nestabilnom okruženju stasavao je mladi Nikola. Kada su mu roditelji umrli u velikoj epidemiji, Nikola je razdelio svo nasleđeno bogatstvo. Odgajao ga je stric, arhiepiskop Patare, pod čijim budnim okom se Nikola uspinjao u crkvenoj hijerarhiji. Posle smrti strica, Nikola je izabran za arhiepiskopa mirlikijskog. Bio je i jedan od arhiepiskopa koji su pozvani pred cara Konstantina na sabor u Nikeji 325. godine.

 

Nikola je umro 19. decembra 345. godine. Sahranjen je u sabornoj crkvi mirlikijske mitropolije, a krajem 11. veka njegove mošti prenete su u Bari, u manastir svetog Jovana Preteče. Osim što se spomen na dan smrti svetog Nikole slavi 19. decembra, odnosno 6. decembra, sveti Nikola se proslavlja i 22. maja odnosno 9.maja, u znak sećanja prenosa njegovih moštiju u Bari.

 

Od Svetog Nikole do Deda Mraza

U novije vreme, zahvaljujući reklamama „koka-kole“ i potrošačkom društvu, najpoznatiji je kao Deda Mraz (Santa Klaus, skraćeno od Santa Nikolaus – Sveti Nikola).

 

Dok je na pravoslavnim ikonama prikazan kao visok čovek u prepoznatljivom crvenom plaštu, sa episkopskom mitrom na glavi i štapom u ruci, kako daruje decu poklonima iz džaka, potrošačko društvo je to malo „začinilo“. Crveni plašt je ostao, kao i duga seda brada, ali su ubačeni irvasi koji vuku saonice kojima „Santa Klaus“ obilazi svet tokom Badnje večeri.

 

Verski analitičar Živica Tucić podseća da je Sveti Nikola najraniji svetitelj i da je slavljen u celoj Evropi, bez mnogo veze sa savremenim Deda Mrazom.

 

– Današnji deda-mraz je nereligijska i nehrišćanska kopija Svetog Nikole, ali mu se deca svejedno raduju – kaže za „Blic“ Tucić.

Zašto je Sveti Nikola popularan među Srbima

Za Svetog Nikolu se u srpskim kućama danas prave gozbe, a nekad su bili dovoljni hleb, kupus i krompir

Jedan od mogućih razloga za veliku popularnost Svetog Nikole kod Srba – više od 600 srpskih crkava nosi njegovo ime – zapravo je sasvim ovozemaljski.

 

– Sveti Nikola pada u vreme posta, a za posan ručak se u kući uvek imalo. Brašno za hleb, te kupus i krompir za ručak, kao i rakija, bili su dovoljni da ugostite komšije, prijatelje i rodbinu – kaže za „Blic“ etnolog Dragomir Antonić.

 

Verski analitičar Mirko Đorđević podseća i na još jedan praktičan razlog za omiljenost Svetog Nikole.

 

– Budući da je ovo nekada bila zemlja seljaka, zimsko vreme je bilo jedino pogodno za slavlja i okupljanja, jer nije bilo poljskih radova – objašnjava Đorđević.


Neverovatna životna priča Svetog Nikole najuzbudljiviji je deo storije o jednom od najranijih svetitelja.

 

– Razlog za njegovu popularnost treba tražiti u samoj ličnosti Svetog Nikole koji je svo bogatstvo nasleđeno od roditelja razdelio siromašnima, starima i nemoćnima. Sa jednom boščom (zavežljajem) krenuo je na put s verom u Boga, te se smatra čudotvorcem – kaže Antonić.

 

U želji da ostane anoniman, novac nije davao ljudima u ruke, već im je stavljao u džep da bi se iznenadili kada ga nađu. Upravo iz njegovog dobročinstva proistekla je legenda o Svetom Klausu, odnosno o Deda Mrazu koji bi uoči Božića deci ostavljao poklone u čarapi na ognjištu.

Foto: J. Vučetić

Izvor:blic.rs

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR