Šta se poklanjalo za Novu godinu u Srbiji pre 100 godina

0
1311
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Prednovogodišnji oglasi u Srbiji su i pre stotinak godina bili puni praznične atmosfere. Uoči 1914. idealan poklon bilo je oružje. Na dočeku 1924. najveselije je bilo u „Imperijalu“, a prodavala se i šljivovica „bolja od konjaka“. Neke stvari se izgleda nikada ne menjaju.

Novogodišnje reklame, poruke i saveti nude najbolja i najbrža rešenja za sve probleme, otkad je Novih godina i novina. Kao i danas, oglasi su i pre stotinak godina damama nudili sredstva da za kratko vreme postanu vitke, mlade i lepe, a zanemoćaloj gospodi da se primenom magičnih tableta preobraze u muškarčine. Restorateri i kafedžije su oglasima ubeđivale mušterije da samo u njihovom lokalu možete da osetite pravu prazničnu atmosferu, kako god da se praznik zove.

Naime, posle usvajanja novog kalendara u Srbiji 1919. pojavila se razlika od 13 dana u računanju vremena po julijanskom i gregorijanskom kalendaru, a to je, sudeći po oglasima, unosilo priličnu zabunu. Od tada se 31. decembra reklamirao i doček Nove godine, katoličke nove godine, ali i Božića, mada sve stidljivije.

Najstariji domaći list „Srpske novine“ pokazuju da se Nova godina uvek slavila. O tome govori njihov oglas od 31. decembra 1863. (po starom kalendaru). On obaveštava da je u državnoj štampariji „na lepoj artiji i lepim slovima pečatan (odštampan) Beograđanin – kalendar za poučenje i zabavu u kome će svaki naći nešto što mu je nužno da zna“.

Odmah pored oglasa nalazi se i službeno obaveštenje Građanskog suda „da je sud ovaj proglasio Milana Rankovića, iz Velike Plane, za raspikuću“. Tadašnji sud je odgovorno upozorio građane da se u novoj godini „u ugovore s Milanom ne upuštaju“.

Na kraju 1912. kao idealan novogodišnji poklon nudi se – oružje. Veliko stovarište „Kod lovca“ dalo je oglas: „Najlepši poklon za Božić i Novu godinu – Patent emge sport pištolja sa 8 hitaca. Bez policiske dozvole.“ Jakov Alkalaj nudi „veliki izbor revolvera, pušaka i municije“, a firma „Bajare“ kaže da je njen „automat revolver kalibra 7.65 ili 9 mmm“ idelan poklon jer ima „veliki kalibar ali je ipak ugodan za rukovanje“.

Suočena s oštrom konkurencijom „Belgijska industrijska agencija“ u Beogradu plaća najveći oglas za novi model: „Originalan pištolj brovning kalibra 7,65 po ceni 45 dinara komad, a ako se uzme 50 originalnih metaka F.N. onda je cena 50 dinara komad.“

Uoči sudbinske 1914. nisu nuđene samo ubojite naprave. Mnogo je i hedonističkih oglasa.

Jovan Simić, bivši činovnik sa stanom u Dečanskoj prodaje 40.000 litara stare srpske šljivovice prepečnice iz 1880. godine. „Šljivovica ova čista je i bolja od konjaka, što tvrdi analiza. Rusko društvo crvenog krsta za vreme Rusko-japanskog rata trošilo je ovu šljivovicu kao lek“, tvrdi u oglasu Simić.

Radnja užičkih proizvoda Jevđenija Čarapića na Terazijama obavestila je cenjene mušterije da svrate jer je „dobila za božićne praznike naročito svežih užičkih delikatesa i to svinjske i goveđe pečenice, slanine, kobasice, zalatiborskog kajmaka, sira i raznih užičkih rakija“.

Zubni lekar Kristina Orlušić sa ordinacijom u Balkanskoj dala je nadu onima koji su zbog bezubosti bili lišeni uživanja u đakonijama. Ona je obavestila da se kod nje mogu ugraditi „veštački zubi i vilice po najnovijem amerikanskom sistemu, bez skidanja“.

Moderna Biblioteka reklamirala je roman „Zločin i kazna“ od Dostojevskoga u prevodu Jovana Maksimovića, a Srpske književna zadruga obavestila je čitaoce da se 1913. godine broj pretplatnika udvostručio i da je za 1914. cena godišnje pretplate za sva izdanja 18 dinara.

Rane Velikog rata u Srbiji su sporo zarastale, pa ni veselih oglasa nije bilo mnogo. Zato poslednjeg dana 1923. nije bilo mnogo oglasa za proslavu najluđe noći. Ipak za povlašćene hotel „Imperijal“ najavljuje: „Cele noći, zabava, koncert, igranka u svim prostorijama“. Hotel „Moskva“ odgovorio je reklamom da će se Nova godina najprijatnije dočekati u ovom objektu: „Direkcija se postarala da posetiocima pruži sve udobnosti i prvoklasna jela i pića. Muzika kraljeve garde koncertiraće do 6 ujutro.“

Firma „Togal“ je 1933. godine u oglas stavila crteže dvojice muškaraca. Levi je bio sed, zguren, ispijen i oslonjen na štap. Desni je bio isti gospodin, ali crnokos, prav, ispršen, muškarčina. Između slika je udenut tekst reklame za tablete „togal“ koje „leče od reumatizma, išijasa, gihta, gripe, nervnih bolova, glavobolje i bolesti od nazeba“.

U „Nedeljnim ilustracijama“ dive na visokim potpeticama bile su ideal svake gradske mlade dame zmijskog tela. Zato je na reklamama za novogodišnju žensku obuću iz 1933. oko visoke štikle salonki uvijena zmija. Posle Nove godine verovatno je bila popularnija reklama „Lamiko drogerija“ iz iste novine koja je mudro oglašavala melem „smrt žuljevima“

Uoči najluđe noći kad se dočekivala nova 1941. firma „Centrala čarapa i rukavica“ poručivala je damama: „Sreće radi dočekajte gospođo Novu godinu u novim čarapama bolje vrste“. Na istoj strani je Vukašin J. Petrović, ministar u penziji, na vreme obavestio potencijalne goste da mu ne dolaze na slavu jer „o svojoj slavi Svetom Jovanu biće na putu“.

Tu je bio i oglas s naslovom „Kilavost, spušten stomak, pomereni trbušni organi“ koji zainteresovane nevoljnike obaveštava da izvesni „specijalista Pariskog instituta za kilavost“ daje besplatne i strogo poverljive savete u apoteci „Central“ u Knez Mihailovoj.

Nepoznati prodavac je obećavao damama lepe grudi primenom nemačkog preparata „žolifen“ kod nerazvijenih grudi i masti „Juno“ kod „mlitavih i mekanih“. Oglas je obećavao da nemačka medicina za kratko vreme vraća grudi u idelno stanje, a preparati su se prodavali isključivo pouzećem preko pošte.

Izvesni Antonijević postavio je vrlo specifičan novogodišnji oglas: „Pozivam Žiku M. Vukosavljevića, dekorativnog stolara, da mi se javi u roku od tri dana ili ću ga prijaviti policiji.“

Knjižara „Rojal“ je obavestila građanstvo da „Božić Bata ove godine ima dobar ukus jer nabavlja svoje poklone za dobru decu i odrasle“ u njihovoj radnji.

Nova godina slavila se i 1943. kada je na naslovnoj strani okupacionog „Novog vremena“ prenet Gebelsov govor u kome je govorio o sigurnoj pobedi Trećeg rajha, a oglasi pokazuju da je tada izvesna umetnica „Mica Plavi anđeo“ bila zvezda kafana u kojima se dočekivala Nova godina.

 

Tito protiv investicija

Novogodišnji oglasi su bili retki posle 1945. jer je došlo društvo pravde i jednakosti u kome su svi dobijali sve, ako ičeg ima. Tako „Borba“ od 31. decembra 1962. otkriva da je u Ljubljani sve veselo, da je „svuda igranka i srećolovka (lutrija).

Da je reč o postepenom privikavanju na dobar standard, da narod ne zbuni normalan život objasnio je u novogodišnjoj poruci Josip Broz Tito: „Moramo da sprečimo dalje velike investicije. Reforma treba da nam obezbedi uslove za postepeni ali stalni porast životnog standarda”, poručio je Broz.

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR