Kreditne kartice za preživljavanje

0
1009
NextWEB hosting
NextWEB hosting

I dok u svetu kreditne kartice služe za kupovinu na rate, u Srbiji je to kratkoročna pozajmica da se preživi. Bankari preporučuju pažljivije raspolganje karticama, jer je kamata na minus i do 30 odsto godišnje, pa građani brzo dostignu limit zaduženja iz koga se teško izvlače.

Građani Srbije zaduženi su po kreditnim karticama sa 37 milijardi 337 miliona dinara, što je oko 500 evra po stanovniku. U svetu kreditne kartice služe za kupovinu na rate, iako je uz keš kredite to najskuplji vid zaduživanja, a kod nas je to kratkoročna pozajmica da se preživi.

Daj supuzi kreditnu karticu i potegnuće je brže nego Dok Holidej revolver„, rečenica je koju mnogi ponavljaju sa predubeđenjem da žene troše više i lakše preko kartica, ali to ne mora da bude uvek tačno.

Klasični krediti stagniraju, ali zaduženost po kreditnim karticama raste. U poslednjih 15 meseci broj kreditnih kartica porastao je sa milion 41 hiljade na milion i 116 hiljada, a minus je sa 36,4 porastao na preko 37 milijaradi dinara. Ako znamo da je u tom periodu promet na malo smanjen za čak 15 odsto, da raste docnja u otplati duga po karticama, kako je onda novac potrošen?

Dušan Uzelac sa sajta „Kamatica“ kaže da građani ne troše taj oblik zaduženja i te kartice na kupovinu nekih stvari, nego na puko preživljavanje, plaćajući neke goruće probleme i račune“.

Bankari preporučuju pažljivije raspolganje karticama, jer je kamata na minus i do 30 odsto godišnje, pa građani brzo dostignu limit zaduženja iz koga se teško izvlače.

Direktor u „OTP banci“ Ivan Radojčić kaže da kreditna kartica po definiciji treba da finansira neku tekuću potrošnju ili kupovinu garderobe, a klijenti su počeli sve više da koriste kreditne kartice, da podižu gotovinu na bankomatima, što je izuzetno skupo.

„Kada vi posmatrate broj transakcija na karticama, većina se obavlje na bankomatima umesto u prodavnicama“, objašnjava Radojčić.

Uz takozvane instolment kartice ili čekove situaciju je daleko lakše kontrolisati. To važi i za čekove koji bi trebalo da budu sredstvo plaćanja sa datumom dospeća, što često nije slučaj.

Direktor za stanovništvo Banke Inteza Vlastimir Vuković kaže da su oni predviđeni da budu sredstvo kreditiranja.

„To je neka vrsta supstitucije kreditnih proizvoda, ne samog načina plaćanja, a kada gledamo kakvi su to obimi, oni poprimaju određenu dimenziju da njih ima sada više nego što ih je bilo ranije, ali nisu u toj meri konkurencija kešu“, rekao je Vuković.

Kada je reč o situaciji sa platnim karticama, samo jedna banka ima čak 30 do 40 osto tržišnog udela što govori da je počelo ukrupnjavanje tržišta bar kada je reč o takozvanom „kartičarstvu“.

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR