Danas je Veliki petak, dan Hristovog stradanja

0
864
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Pravoslavni vernici i crkva danas obeležavaju Veliki petak, dan kada je Isus Hrist odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata, koji ga je osudio na razapinjanje na krstu. U svim pravoslavnim hramovima, koji su zadržali istočni hrišćanski obred, na dan Hristove smrti ne služi se sveta liturgija, već carski časovi, sa čitanjem jevandjelja o dogadjajima u Nedelji stradanja. Na Veliki petak se ne peva i ne veseli se. Prema predanju, Isus je preminuo na krstu „u šesti čas dana“, a zavesa jerusalimskog hrama se toga časa pocepala na pola, sunce se pomračilo, mrtvi su ustajali iz grobova i sva zvona su popucala.Otuda na Veliki petak biju drvena klepala, a zvona ne zvone do nedelje, kada prvi put oglašavaju radost Hristovog Vaskrsenja. Odluku o Isusovom pogubljenju donela je na Veliku sredu judejska skupština (sinedrion), a uhvaćen je u Getsemanskom vrtu, posle Tajne večere, u noći izmedu Velikog četvrtka i Velikog petka. Kako su zapisali jevandjelisti, posle improvizovanog sudjenja, Isus Hrist je izveden pred Pontija Pilata, rimskog namesnika za Judeju, koji ga je osudio na smrt i predao narodu. Pošto je izrekao presudu, Pilat je oprao ruke i rekao okupljenoj masi naroda: „Ja nisam kriv za smrt ovog pravednika. Vi ćete videti“. Razjareni judejski narod, koji je tražio Isusovo raspeće i smrt, uzvikivao je: „Krv njegova na nas i našu decu!“ Sa trnovim vencem na glavi, Hrist je izneo svoj krst do Golgote, gde je raspet i izdahnuo tražeći oproštaj za svoje dželate: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“. Vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg u crkvama se obeležava večernjim bogosluženjima i posebnim ritualom iznošenja plaštanice na posebno ukrašen sto ispred oltara – Hristov grob, a potom sledi trokratni ophod oko crkve sa plaštanicom, kao simbolom sahrane, uz zvuke klepala. Crvena plaštanica na kojoj su slike stradanja Gospodnjih, stoji ispred oltara i celiva se do dana njegovog Vaskrsenja. Pravoslavni kanon za Veliki petak predvidja strog post na vodi, a mnogi vernici toga dana uopšte ne jedu i ne piju do zalaska sunca. Pored posta na dan hrisćanske žalosti ne radi se ni u kući ni u polju, a običaj je da se na taj dan farbaju vaskršnja jaja i to u crvenu boju, koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove. Prema hrišćanskom učenju Stradanje prethodi Vaskrsenju, a bez stradanja i smrti nema vaskrsenja. (mtsmondo)

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR