Dogodilo se na današnji dan 19. aprila

0
832
NextWEB hosting
NextWEB hosting

1689.
Umrla je bivša švedska kraljica Kristina Augusta,
koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. godine
Tridesetogodišnji rat, učinivši Švedsku velikom silom, a Baltik
“švedskim morem“. Kraljica je postala 1632, u osmoj godini života,
a krunisana je 12 godina kasnije. Kao jedna od najobrazovanijih
žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti i na dvoru je
okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa Renea
Dekarta. Pošto je 1654. prinuđena da abdicira zbog 
tajnog prelaskau rimokatoličku veru, putovala 
je po Evropi s ljubavnikom, kojeg je
kasnije ubila, i nastanila se u Rimu, gde je umrla.

1775.
Američki rat za nezavisnost počeo je porazom
Britanaca kod Leksingtona i Konkorda.

1783.
Kongres SAD je objavio da je pobedonosno okončan
rat za nezavisnost od Velike Britanije.

1824.
Umro je engleski pisac Džordž Gordon Bajron, jedan
od osnivača evropskog romantizma. Njegova poezija je oličavala
slobodan ljudski duh, što mu donelo veliki uticaj i popularnost kod
evropskih naroda pod jarmom tuđeg ili domaćeg despotizma. Englesku
je napustio razočaran 1816. i u Italiji je stvorio najveća dela:
‘Čajld Herold“, “Kain“, “Manfred“, “Don Žuan“. Otišao je 1823. da
pomogne borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo oboleo od
malarije i umro, ne ostvarivši ideal da se bori za slobodu grčkog
naroda.

1881.
Umro je engleski državnik Bendžamin Dizraeli,
osnivač i vođa konzervativaca, premijer 1868. i od 1874. do 1880.
Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877, pokorio Avganistan
(privremeno) i osvojio Kipar. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a
podržavao je Austro-Ugarsku i Otomansko carstvo.

1882.
Umro je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin,
tvorac teorije o evoluciji živih bića, nazvane darvinizam. Tokom
ekspedicije brodom “Bigl“ od 1831. do 1836. sakupio je ogroman
naučni materijal, a putovanje je opisao u knjizi “Put prirodnjaka
oko sveta“. Na obalama Južne Amerike i ostrvima Tihog okeana
proučavao je geološke formacije, biljke i životinje i zaključio
da su se organizmi postepeno menjali. U epohalnom delu “Postanak
vrsta putem prirodnog odabiranja“ razradio je tezu o evoluciji.
“Postanak vrsta“ revolucionisao je biologiju, ali je izazvao
žestoke napade crkvenih krugova. Ostala dela: “Promenljivost
životinja i biljaka pod domaćim uslovima“, “Poreklo čoveka“.

1906.
Umro je francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri,
koji je sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Antoanom Anrijem
Bekerelom podelio 1903. Nobelovu nagradu za fiziku. S bratom Žakom
otkrio je 1880. piezoeletricitet. Proučavao je magnetske pojave, a
1898. sa suprugom je pronašao radioktivne elemente polonijum i
radijum. Dokazao je 1903. da soli radijuma spontano oslobađaju
toplotu. Radovi Pjera i Marije Kiri postavili su temelje moderne
nauke o radioaktivnosti i pokazali da radioktivnost uglavnom ne
zavisi od spoljašnjih uslova.

http://i16.tinypic.com/331hvl2.jpg

1911.
U Portugaliji je odvojena crkva od države.

1921.
Stupio je snagu zakon o podeli Irske na Republiku
Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala deo Vjedinjenog Kraljevstva.
Nezavisnost je rezultat mnogobrojnih ustanaka Iraca, pa je britanska
vlada, nemoćna da oružjem suzbije bunt, podelila ostrvo i većem
delu priznala nezavisnost.

1932.
Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o
zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni
moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko
709.000 seljaka-dužnika dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom
lihvarima i trgovcima.

1943.
Preživeli Jevreji Varšavskog geta, iz kojeg su
dotad Nemci likvidirali pola miliona ljudi, digli su ustanak i do
16. maja 1943. odolevali neuporedivo jačim nacističkim snagama.
Izginulo je više od 13.000 ustanika, a 58.000 je poslato u
koncentracione logore i likvidirano. Iz geta – koje su posle
propasti ustanka Nemci sravnili sa zemljom – preživelo je samo 82
ljudi.

1945.
Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele
nemački grad Lajpcig.

1960.
Prvi predsednik Južne Koreje Singman Ri povukao se
s vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje protiv
izbornih prevara.

1967.
Umro je nemački državnik Konrad Adenauer, kancelar
Zapadne Nemačke od 1949. do 1963. Do dolaska nacista na vlast 1933.bio je advokat i gradonačelnik Kelna. Politički se reaktivirao
posle kapitulacije Trećeg rajha u Drugom svetskom ratu, tesno
sarađujući sa američkom vojnom upravom. Učestvovao je u
stvaranju NATO i drugih oblika saradnje zapadnih država.

1971.
ŠSR je lansirao kosmičku stanicu “Saljut“ u orbitu
oko Zemlje.

1975.
Maoistički pokret “Crvenih Kmera“ ovladao je celom
Kambodžom.

1975.
S kosmodroma Bajkonur (u današnjem Kazahstanu)
sovjetskom raketom lansiran je prvi indijski veštački satelit.

1984.
Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit,
što su pre Kine uspeli samo ŠSR i SAD.

1989.
U eksploziji tokom pomorskih manevara u Atlantiku na
američkom vojnom brodu “Ajova“ poginulo je 47 ljudi.

1993.
Više od 80 pripadnika jedne američke verske sekte,
uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša, ubili su federalni
agenti kad su – posle 51 dana opsade – upali u sedište sekte u
teksaškom gradu Vako.

1994.
U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen
nacistički ratni zločinac u Drugom svetskom ratu Pol Tuvije.

1995.
U eksploziji podmetnutoj u jednu federalnu zgradu u
američkom gradu Oklahoma Siti poginulo je najmanje 168 ljudi.

1999.
Prilikom NATO bombardovanja Novog Sada pogođena je
arhitektonski izuzetno vredna zgrada Izvršnog veća Vojvodine u
najužem gradskom jezgru, popularna “Banovina“ – reč je o zgradi
predratne banske uprave Dunavske banovine Kraljevine Jugoslavije.
Zgrada je građena veoma raskošno i posebno je reprezentativna
njena unutrašnjost. Civilni ciljevi bili su na meti i u Nišu gde
je poginuo dispečer “Elektroindustrije“ Milen Milojković, u
naselju “Šljaka“ uništeno je 10 porodičnih kuća i oštećena su
postrojenja Duvanske industrije i još neki privredni objekti i
železnička stanica “Crveni krst“.

2000.
U najtežoj nesreći u istoriji filipinskog
vazduhoplovstva poginuo je 131 putnik i član posade kad se avion
kompanije “Er Filipins“ srušio u blizini grada Davao na jugu
Filipina.

2005.
Nemački kardinal Jozef Racinger izabran je za 265.poglavara rimokatoličke crkve i uzeo je ime Benedikt XVI.
na_danasnji_dan

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR