Predskazanja i proročanstva Mitra i Miloša Tarabića

0
1713
NextWEB hosting
NextWEB hosting

Izvor i foto:vaseljenska.com Кремна (Фото: Викимедија)

Kremna – Srpski seljaci Mitar (1829 -1899) i Miloš (1809-1854) Tarabić, neverovatnom preciznošću su predvideli ključne događaje 19 i 20 veka. Danas se pred našim očima, njihova proročanstva o 21-om veku obistinjuju …
Mitar Tarabić (1829-1899), nepismeni seljak iz srpskog sela Kremna, s vremena na vreme imao je proročke vizije. Budući verujućim čovekom, on o svojim „vizijama budućnosti“ je govorio svešteniku, inače svom kumu, proti Zahariju Zahariću (1836-1918), koji je sve što bi mu o tome Mitar ispričao, pomno u jednu beležnicu-svesku zapisivao za buduća pokolenja.

unnamed 22 Предсказања и пророчанства Митра и Милошa Тарабића
Njegov kum kao svešteno lice je verovao da taj glas dolazi od Boga, glas koji mu je sve „govorio“. Nije znao otkud dolazi, ni kako ga čuje. Ali, sve što je govorio Mitar Tarabić, a pre njega njegov stric Miloš, prota je sve zapisivao i sve zapisano se obistinilo.
Nakon sveštenikove smrti, sveska sa proročkim zapisima se čuvala u njegovoj porodici.
Godine 1943, kada je bugarska vojska okupirala i zapalila selo, sveštenikova sveska Tarabićevih zapisanih predskazanja, umalo nije izgorela prilikom požara. Danas je, kao porodično nasleđe neprocenjive vrednosti čuva Zaharijev praunuk, Dejan Malenković.
Za razliku od Nostradamusa (1503-1566) i njegovih zapisa, koje je teško jednoznačno dešifrovati, Tarabićeva predskazanja su izložena savršeno jasno, običnim jezikom. I početkom 20-og veka dobivaju široki publicitet i privlače veliku pažnju, ne samo u Srbiji, kada su se jedna za drugom, sa neverovatnom preciznošću i doslednošću, počela ostvarivati, gotovo sva predskazanja, počev od propasti srpske kraljevske dinastije Obrenović. Tada je čitav Balkan govorio, da se ispunjava Tarabićevo „crno proročanstvo“…
Prota Zaharije Zaharić

Predskazanja i događaji do kraja Prvog svetskog rata (1903-1918 god.).
„Posle ubistva kralja i kraljice (Aleksandra i Drage Obrenović) na srpski presto će ponovo doći Karađorćevići. Tada ćemo opet započeti rat sa Turcima. Četiri hrišćanske države će napasti Tursku i naša će se granica postaviti na reci Limy. Tada ćemo konačno biti u stanju da povratimo i osvetimo naše Kosovo“.
Istorijske činjenice:
1903 – Aleksandar i Draga Obrenović su ubijeni od strane zaverenika i vladar Srbije postaje Petar Karađorđević.
1912 – Prvi balkanski rat, koji je trajao od 8. oktobra 1912. do 30. maja 1913. godine vodile cy balkanske zemlje: Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska (članice Balkanskog saveza) protiv Osmanskog carstva. Balkanski savez je pobedio i carinarnica Srbije je bila tačno na Limu, odnosno prema onim oblastima Bosne i Sandžaka, koje je držala Austrougarska imperija.
Srbi su oko 22. oktobra 1912 godine zauzeli Prizren, nakon čega su nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.
„Uskoro pošlje toga nastaće Veliki rat u kojem će se silna krv prolivati. Kad bi sva ova krv rijekom potekla valjala bi kamen od tri oke. Na našu zemlju navaliće tri puta silnija vojska preko rijeke i preći će je. Ta će vojska upropastiti one krajeve kroz koje budne prolazila. Zaći će duboko u našu zemlju … Biće teškijeh dana …
Naša vojska će popustiti, ali će najedanput na njeno čelo doći pametan čoek na konju vrancu, koji će znati s njom upravljati, pa će reći: „Naprijed u pobedu, moj narode, braćo Srbi!“ Vojska će tada oživjeti. Povratićete se duh u njoj i ona će pojuriti dušmanina preko tijeh rijeka. Neprijatelj će doći do Maljena i Bukova. Šumadija će najviše pretrpjeti…“.
Istorijske činjenice:
1914 – Posle atentata u Sarajevu, kog je izveo srpski nacionalista Gavrilo Princip i ubio naslednika austrijskog prestola, nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914 godine, Austro-Ugarska carevina napada Srbiju. Ovaj lokalni rat ubrzo prerasta y Prvi svetski rat, u kome je učestvovalo 32 države. Austrija brzo i lako osvaja severni i centralni deo Srbije, ali kada je na čelo srpske vojske stao general Živojin Mišić, „čovek na vrancu“, koji veštim komandovanjem i ličnim primerom junaštva, proteruje neprijatelja sa okupirane teritorije Srbije, Srbi su uspeli da proteraju Austrijance preko Drine.
„Tri leta, kume Zarija, Srbija će biti u mraku, te ćemo tri Svete Trojice provesti pod dušmanskom vlašću. To će se zgoditi ‘vako: od severa će udariti neka velika sila te će nas ona gaziti i pregaziti. Zemlja će nam biti pusta. Umiraće se od gladi i raznijeh bolesti.
Za to vreme naša vojska biće u tuđini. Prvo će biti na jednom mestu opasanom morima sa svijeh strana. Kad budne svoje rane izvidala, ondakar će od prijatelja dobiti hrane i džebane, te će ponovo preko tuđijeh mora doploviti do našijeh granica. Kad tu dođe, zaposednuće gore i dolove, te će ponovo jurišati ka Srbiji i oslobodiće ne samo naše, nego i sve one predele u kojima žive naša braća.
Još jedno ću ti reći, kume, dušmanska vojska ući će u Kremna tačno na Lučindan, a iz Kremana će izaći poslije tri godine jopet na dan tvoje krsne slave, što će reći na praznik Svetoga Oca Luke“.
Istorijske činjenice:
Austrijanci su bili u veoma teškoj situaciji, pa su zamolili svog saveznika Nemačku za pomoć. Tako su Nemci, „sila sa severa“, uputili na Srbiju svoju armiju, pod komandom svog feldmaršala fon Mekenzena.
Srpska vojska 15 decembra pod udarom ove snažne sile odstupa kroz Albaniju i odlazi na pregrupisavanje i oporavak na grčko ostrvo Krf. Kako srpska vojska, tako i vlada, ostaju na ostrvu Krfu do 1916 godine.
Sa Krfa, naša vojska kreće u Solun da bi, zajedno sa savezničkim armijama, obrazovala solunski front.
Potpomognuta saveznicima, srpska vojska stupa u ofanzivu i iz bitke u bitku, konačno pobeđuje Bugare, Austrijance i Nemce.
Posle teških borbi, Srbija oslobađa ne samo svoju teritoriju već i sve one zemlje u kojima je vekovima pod tuđinskom vlašću živeo naš južno-slovenski narod.
Što se tiče oslobođenja sela Kremana, poznato je da je ovo selo okupirano na sam dan krsne slave sveštenika Zaharija te je, posle tri godine ropstva, oslobođeno na praznik istog svetitelja, to jest, na Lučindan, baš onako kako je i rekao protin kum Mitar Tarabić.
Mitrovo viđenje austrijske okupacije ovih krajeva pokazalo se tačnim – tuđinska vojska na području sela Kremna nije vršila nikakva zlodela. Sem oduzimanja hrane, drugih krađa i otimačina nije bilo.
Predviđanje ostalih nedaća se, takođe, u potpunosti obistinilo, jer su se pojavile razne bolesti, od kojih je narod najviše stradao. Mnoge živote u Srbiji odnela je glad i haranje pegavog i trbušnog tifusa. Bolesti su pogađale ne samo ljude, već i stoku. Tako je, za te tri godine neprijateljske okupacije, u čitavom užičkom kraju vladala nestašica hrane, čije su se posledice osećale još dugo posle oslobođenja Srbije.
„… Reći su ti oče još jednu stvar … osvajačka vojska će doći u Kremna i otići tri (3) godine kasnije, na istidan, dan Svetog Luke (18 oktobra po starom, crkvenom, a 31 po novom, gregorijanskom kalendaru) … ali ti nećeš dočekati kraj rata … zadnju godinu rata ćeš umreti … U oba ova rata, s’ Turcima i u velikom u kome će čitav svijet biti u ratu, izgubićeš po jednog unuka … „.
Istorijske činjenice:
Nemačka vojska je Kremnu ušla na dan Svetoga Luke i ostala tamo tri godine do istoga dana. Prota Zaharije Zaharić je umro 1918. godine, a njegovi unuci su doživeli prorokovanu sudbinu, jedan je umro 1912, a drugi 1918 godine.).
Predskazanja i događaji do kraja Drugog svetskog rata (od 1918-1945 god.).
„… posle Prvog Velikog rata Austo-Ugarske će nestati, a Srbija će biti velika kao stvarna kraljevina …“.
Istorijske činjenice:
1918 – Raspad Austro-Ugarskog carstva. U decembru 1918, godine je proglašena nova država, zvaničnog naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
„… Neko vrijeme ćemo živeti u savršenoj slozi i miru … sa našom severnim braćom … ali, to neće dugo potrajati … mržnja će se uvući u ljude … krv će se proliti … Užas! Ne znam kada i gde, ali verovatno je za ovo kriva mržnja…“.
Istorijske činjenice:
Srpska dominacija u vladi, mnoštvo političkih patrija i odbijanje Hrvatskoj, Sloveniji i drugim manjinskim grupama dodeljivanje autonomije, dovodi do političkih previranja u kraljevstvu. Pod vođstvom Hrvata Stjepana Radića i Xrvatskih saveznika, sve su aktivnije istupali i protivili se centralizovanom sistemu i, kako su smatrali, srpskoj diktaturi.
Razmirice, svađe i teške reči, koje su obeležile rad Narodne skupštine u Beogradu prvih meseci 1928 godine, kulminirale su zločinom koji se dogodio 20. juna te godine. Radikalski poslanik iz Crne Gore Puniša Račić odgovorio je na verbalne uvrede pucnjima iz pištolja. Na licu mesta je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a smrtno ranio Stjepana Radića, vođu Hrvatske seljačke stranke (HSS), Ivana Granđu i Ivana Pernara. Sva petorica su bili poslanici HSS.
Posle toga, kako je poslanik iz Crne Gore Puniša Račić fatalno ranio Radića i njegove pristalice, Hrvati napuštaju parlament i formirajy sopstveni režim sa sedištem u Zagrebu. Stvarna opasnost od produbljivanja krize, kao i od građanskog rata, Aleksandru je dala povod da uvede ličnu diktaturu. Šestog januara 1929, na Badnje veče po julijanskom kalendaru, Aleksandar je raspustio skupštinu, ukinuo političke stranke i objavio da je došlo vreme da se uklone posrednici između kralja i naroda. U nadi da će povratiti nacionalno jedinstvo kralj tada ukida tradicionalnu podelu zemlje u provincijama, a državu je preimenovao u Jugoslovensko kraljevstvo.
Šestojanuarska diktatura je naziv za period apsolutističke vladavine kralja Aleksandra I Karađorđevića u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koji je trajao od 6. januara 1929. do 3. septembra 1931. godine.
„… Kralj će biti ubijen … naslediće ga rođak … pokušaće da vlada pravedno, ali ga ljudi neće voljeti … skinuće ga sa prijestolja … život će mu spasiti engleski kralj i kraljica … na prazni prijesto zasješće sin ubijenog Kralja … ali, on će vladati samo nekoliko dana … vojnici će ga odvesti preko mora, jer će naše kraljevstvo zaposjesti strana, zla vojska …“.
Istorijske činjenice:
Kralj Aleksandar je ubijen 9. oktobra 1934. godine u Marselju, prilikom njegove zvanične posete Francuskoj. Atentat na kralja su izvele hrvatske ustaše uz sadejstvo bugarskih terorista iz VMRO i uz podršku Musolinijeve Italije. Novi jugoslovenski kralj postaje njegov maloletni sin Petar II. Pošto je Aleksandrov sin Petar bio maloletan, tročlano namesništvo je preuzelo ulogu kralja. Namesništvom je dominirao Aleksandrov brat od strica, knez Pavle Karađorđević. Nepopularan u narodu, Pavla zbacuju pobunjeni oficiri i on beži u Englesku. Godine 1939 započinje Drugi svetski rat. U aprilu 1941 godine, nemačka vojska napada Jugoslaviju. Mladi kralj i vlada beže u inostranstvo. Većina evropskih zemalja podpadaju pod nacističku vlast.
„… U početku, Rusija neće odmah ući u rat … ali, kada budne napadnuta od zločinačke vojske, uzvratiće napad … Tada će na ruskom tronu biti crveni „Car“…“.
Istorijske činjenice:
Kada je nacistička Nemačka započela Drugi svetski rat, Rusija (SSSR) je ostala neutralna. Ali, kada je 22 juna 1941 godine njenu teritoriju napala tri-milionska nemačka vojska, bila je poražena. Na čelu SSSR-a je stajao lider Komunističke partije Josif Staljin.
„… Pojaviće se ljudi sa zvijezdom na čelu. I vladaće Užicem i ovijem krajevima ravno 73 dana, te će pošlje, pred dušmanskom silom, otići preko Drine, Uvca i Lima. Kade se to budne zbilo pojaviće se velika glad i zlo pa će Srbi ratovati, klati se i ubijati jedni druge (među sobom). Osvajačka vojska će gledati na našu mržnju i smijati nam se. Čovjek, sa očima plavim, na belom konju će se pojaviti među ljudima. Zvezda će sijati na njegovom čelu. Neprijatelj će ga hvatati širom zemlje. On će okupiti moćnu vojsku i osloboditi Beograd. Istjeraće neprijatelja i naše kraljevstvo će biti veće nego ikad. Rusija će sklopiti pakt sa drugim prekomorskim zemljama, spaliće kukasti krst i osloboditi porobljene narode Evrope …“.
Istorijske činjenice :
Komunistička partija Jugoslavije na čelu sa hrvatskim komunistom Josipom Brozom Titom, „plavookog čoveka na belom konju“, organizuju oružanu borbu protiv nemačkih i italijanskih okupacionih snaga, kao i protiv ekstremističkih grupa srpskih i hrvatskih nacionalista, koji vode borbe jedni protiv drugih. Titovi ljudi sa petokrakom na čelu („ljudi sa zvijezdom na čelu“), oslobodiće Užice i region i to će biti prva teritorija koju će osloboditi i pružaće otpor nemačkoj vojsci tačno 73 dana („Užička Republika“) posle čega su bili prinuđeni da odstupe preko reke Drine u Bosnu. Gerilski rat tada zahvata čitavu Jugoslaviju.
U maju 1945 godine, Nemačka je poražena od savezničkih vojski SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske. Do kraja te godine je obnovljena ujedinjena Jugoslavija. Tito je u Beograd ušao na belom konju. Cvoju rezidenciju smešta u kraljevom dvoru. Komunistička Jugoslavija je anektirala deo teritorije susedne Italije.
Predskazanja i događaji posle Drugog svetskog rata (od 1946 god. do danas).
Za razliku od prethodnih zapisa, ovde Zaharić ne citira Mitra Tarabića, već nam iznosi njihov razgovor.
„…. Mitar mi je kazivao o plavookom čoveku i zvezdom na čelu, koji će prekinuti našu dugoročnu ljubav sa pravoslavnom hrišćanskom braćom, Rusima. Neće im biti zahvalan za činjenicu da je on na tronu, upravo zahvaljujući tome da su ga oni tu postavili. Belika mržnja će zatim proizaći između nac i Rusa. Čak će se i krv u našoj zemlji prolivati, ali ove rane će brzo zaceliti i bićemo s’ njima ponovo prijatelji … ali, nikad više onako iskreno, već formalno … pretvarajući se pred drugima … kao da ne varamo i lažemo jedni druge“.
Istorijske činjenice:
Tito je 1948 godine odbio da se povinuje Staljinovim naređenjima, čoveka koji ga je 1920 godine politički pripremio, a zatim poslao u Jugoslaviju da organizuje tamošnju Komunističku partiju. SSSR je u ovom periodu osudio Tita, optužujući ga za grubo odstupanje od osnovnih komunističkih principa. Tito je povodom toga izveo nemilosrdna pogubljenja, svih koji su mu se suprotstavljali u istoriji poznatim kao „čistkom inforbiroa 1948″. Da bi 1953 godine, posle Staljinove smrti,Sovjetski Savez obnovio prijateljske odnose sa Jugoslavijom, ali sa velikom rezervom zbog njene saradnje sa demokratskim kapitalističkim zemljama.
„Ondakar će biti mir, a u čitavom će svetu nići nove države-crne, bele, crvene i žute. Izabraće se jedan izborni sud, koji neće dati da ljudi ratuju jedni protiv drugih. Taj izborni sud će biti nad svijem carevima. Tamo đe se rat pojavi, Sud će presuđivati i zavoditi ljubav i slogu, umesto omraze i klanja. Taj koji budne doživio to vrijeme, biće srećan i presrećan.
Proći će podosta godina pa će neki vladari, mali i veličkasti, prestati da poštivaju taj Sud, ali će jopet imati obzira prema njemu, bar riječima. A pri tom će raditi ono što im je volja … „.
Istorijske činjenice:
U decembru 1945 godine formirane su Ujedinjene Nacije (UN) i tom prilikom je usvojena Povelja UN koja u 33-38 članovima odobrava Savety bezbednosti da ima pravo uključiti se u rešavanje međunarodnih sukoba mirnim putem, kao što su pregovaranje, posredovanje, mirenje, arbitraža, sudsko poravnanje.
U godinama 1946-1970, desetine zemalja u Aziji, Africi, Bliskom Istoku i Latinskoj Americi stekle su nezavisnost.
Korejski rat (1950-1953), Vijetnamski rat (1959-1975), Avganistanski rat (1979-1988), Nikaragva, Afera Iran-Kontra ili afera Irangate (1979-1989) …
„Pošlje drugog velikačkog rata ljudi takom silom neće ratovati za dugo vremena … Biće ratova, ali nekako malijeh; jopet će ginuti hiljade i hiljade ljudi u tijem malijem ratovima, ali velikačkog rata jošte neće biti; biće nekoliko ratova blizu carstva judejskoga, pa će, malo pomalo i tamo nastupiti mir; u tijem ratovima ratovaće brat protivu brata, pa će se pošlje miriti i grliti, ali će ostati omraza u njima samima; sve te ratove i bune činiće velikačka carstva od svoje čiste zlobe i pakosti, a oni što budnu ratovali ubijaće jedni druge zbog svoje manite pameti“.
Istorijske činjenice:
Na Bliskom Istoku proglašena je Samostalna država Izrael 14. maja 1948 godine. Šestodnevni rat, poznat i kao Arapsko-izraelski rat 1967. ili Junski rat, vođen između Izraela s’ jedne strane i Egipta, Jordana i Sirije s’ druge strane. Godine 1975, izbija građanski rat u Libanu u kog se uključuje Iran, Sirija, Palestina i Izrael.
Rat između Irana i Iraka (1980-1988), Iraka i Kuvajta (1991) …
„… Vreme mira i izobilja trajaće dugo. Rodiće se mlogo koljena koja će živjeti i umrijeti u miru, a da za rat budnu doznavali samo preko mudrijeh knjiga, riječi i raznijeh prikaza. Naša će carevina ojačati i đe se god budne čulo ime naše, svi će nas ceniti i voljeti. Narod će jesti samo šenični ljeb, a kukuruzni kade se uželi. Svi ljudi će se voziti kolima brez volova a ta će kola sama od sebe ići. Vuda i svuda, ljudi će nebom putovati, pa će odozgor sa neba pogledati dole, ko da su se na dva Rujna i dvije Tare popeli. Dole, u Užicu, i svuđe po ovijem brdima, iznići će mnoge fabrike, pa će ljudi zemlju napustiti i u njima raditi. Biće im lepo duga vremena, ali će se pošlje, jopet, zemlje sjetiti, pa će od nje svoje vabrike praviti… Srbija će najviše napredovati dok njom bude vladao čoek s’ plavim očiman na bjelom konju … On će nam doneti neku novu vjeru. Cješće na naš tron, biće jak i zdrav, živjeće dug život, blizu sto godina, voliće da lovi … jednom prilikom pašće sa svoga bijelog konja, povrediće se i izgubiti nogu, ali od ove povrede neće umreti već od starosti …“.
Istorijske činjenice:
Reforme 1965 i 1966 godine koje se desile u Jugoslaviji, stvorile su čitavu istinsku revoluciju. Ukupan obim industrijske proizvodnje 1957 godine je povećan u odnosu na 1953 godinu za 70 odsto, a već 1966-oj godini više je nego udvostručena u odnosu na 1957 god. Da bi 1967 godine uspela da stabilizuje cene, rast lične štednje i poveća produktivnost za oko 7 odsto.
Takođe su 1950-e i 1960-e godine bile u znaku brzog razvoja televizije i radija.
Iz ovih izvoda je očito da je Titovo vreme imalo najmanje razloga da ne objavljuje ovakvu knjigu … Lepo je sve opisano. Ipak, kada se setimo atmosfere sedamdesetih, o Titovoj smrti se nije mislilo. Bio je doživotni predsednik, a u javnosti je stvoren utisak da možda neće nikada ni umreti.
Za vreme Titove vladavine Jugoslavijom, privreda se ubrzano razvijala i nivo životnog standarda je stalno rastao. Živeo je 88 godina (1892-1980). Voleo je konje i lov, ali u lovu nije nikada imao tragične nesreće. Noga mu je amputirana zbog dijabetesa, od kog je i umro.
„Pošlje njega, doći će da vlada našom carevinom nekakva komisija, ali više neće biti nako kako je bilo. Iako će u našoj carevini ljudi zaboraviti na glad i čemer i u velikačkom rahatluku živjeti, brat će s bratom mrziti i zlo jedan drugom mišljeti“.
Istorijske činjenice:
Nakon Titove smrti Jugoslavijom je do 1991 godine, upravljalo osmočlano Predsedništvo SFRJ. Tokom 1980-ih godina, učestali su nemiri u južnoj srpskoj pokrajini na Kosmetu, kojoj je 1968 dodeljena autonomija posle niza pobuna protiv srpske kontrole. Tražeći veću nezavisnost i priznavanje Kosova kao suverene republike, Albanci, koji su u 1980-oj godinini činili većinu tamošnjeg stanovništva, često su izvodili agresivne napade protiv Srba i Crnogoraca.
„Na našijem granicama i preko njih pojaviće se novi narod. Rašće ti ljudi iz zemlje, ko trava na livadi pošlje velikoga dažda, a biće vredni i pošteni, te će na našu mrziju odgovoriti svojom pameću. Oni će paziti jedni druge, ko da su svi braća rođena. Mi, jopet, od svoje manite pameti mišljećemo da sve znamo i umijemo, te ćemo onaj narod krstiti nekom novom vjerom koja se budne u nas pojavila, ali svo to krštenje naše zalud će biti, jerbo će svi ljudi toga novoga naroda vjerovati samo u sebe i ni u koga više. Velikački belaj će nastati oko toga, jerbo će taj narod junačan biti“.
Istorijske činjenice:
Nakon što su objavili nezavisnost, 25. juna 1991 godine, parlamenti Slovenije i Hrvatske automatski vojsku Savezne Vlade Jugoslavije-JNA, uglavnom srpskog sastava, proglašavaju agresorskom. Desetodnevni rat u Sloveniji se završava srpskim porazom. Rat u Hrvatskoj trajao je sedam meseci i završio se januara 1992 godine. Otcepljenje Hrvatske i Slovenije i proglašenje u septembru 1991 godine makedonske nezavisnosti, stavlja tačku na postojanje Jugoslavije. Sličnu deklaraciju usvaja Bosna i Hercegovina u martu 1992 godine, da bi zatim usledili oružani sukobi koji su objavili početak bosansko-hrvatsko-srpskog rata.
„… Mlogo ljeta potrajaće taj belaj, ali niko ništa učinjeti ne more, jerbo će taj narod nicati svuda kao trava. Jedan koji se budne rodio mnogo ljeta pošlje tebe, biće čestit i uman, te će se s tijem narodom u miru razgraničiti. Mi ćemo ondakar u slozi živjeti – oni tamo, mi vođe i tamo“.
Istorijske činjenice:
Bosansko-hrvatsko-srpski rat trajao pet godina (1991-1995). Jedan od važnih aspekata sukoba bila je međunarodna intervencija, kako diplomatska, tako i vojna (od strane NATO-a). Međunarodna zajednica je usvojila niz mera, uključujući i nekoliko ograničenih mirovnih inicijativa i programa pomirenja. „Oni tamo, mi vođe i tamo“: posle rata, etnički Hrvati žive samo u Hrvatskoj, a Srbi – i u Srbiji i Hrvatskoj, kao i u bivšoj BiH – Republici Srpskoj.
„… Kad svet počne da živi u miru nakon Drugog Velikog rata, sve će biti samo gorka iluzija jer će ljudi zaboraviti Boga i vjerovaće samo svojoj pameti. A ljudska pamet (inteligencija) u poređenju sa Božjom voljom i znanjem, nije niti kapljica u okeanu. Čovjek će napraviti kutiju sa nekim dugmadima i slikama („sokoćalo“) … ali neće biti u stanju da govori (komunicira) sa mnom koji ću biti mrtav, iako će ova sokoćala biti blizu ovom drugom svetu, kao što su vlasi na glavi blizu jedna drugoj. Uz pomoć ovijeh naprava, čovjek će biti u stanju da vidi sve što se dešava u svetu …“.
Istorijske činjenice:
Napredak nauke i sve veća naučna sposobnost koja može objasniti razne fenomene, donedavno smatrani natprirodnim, doprinosi širenju ateizma kao više prirodnog i više „naučnog“ pogleda na svet.
Pronalazak televizora i računara .
Uticaj interneta, televizije i nadzornih kamera na živote miliona ljudi.
Internet pretraživač ključne reči „Ghos“ („duh“) i „Detector“ („detektor“) dao nam je sledeće rezultate: „EMF-detektori. Da li je neko od vas koristio detektor elektromagnetnog zračenja za pronalazak duhova / sličnog? Na internetu ima uputstva kako to napraviti. EMF-detektori su dizajnirani da lokalizujy i mere elektromagnetna zračenja mikrotalasne peći i dalekovoda visokog napona. EMF-detektor upozorava istražitelje na prisustvo duhova merenjem elektromagnetnih smetnji u rasponu od dva do sedam miligausa (mG). Paranormalni istraživači često koriste EMF-modele detektora “TriField EMF Detector“ i “TriField Natural EM““.
„… Umjesto da kose i plaste ljudi će kopati svuđe, đe treba i đe ne treba, tražeći zlato, a te će sile biti svuđe oko njih, samo što neće umijeti da zbori i da im kazuje: „Daj, uzmite me, zar ne vidite da sam tuj, svuđe oko vas. Tek pošlje mnogo ljeta, ljudi će se sjetiti ove sile prave, pa će videti kakvu su ludost činjeli sa tijem svojim rupetinama. Biće te sile i u samijem ljudima, ali će proći podosta vremena da je oni doznaju i upotrebe …“.
Istorijske činjenice:
Rafinisanjem nafte, koja se zove „crno zlato“, procesnom industrijskom proizvodnjom iz sirove nafte dobijamo naftne derivate kao što su npr. tekući gas, dizel gorivo, benzin, mlazno gorivo, motorna ulja, itd. Potraga za naftom je ekonomski prilično rizično, ali od 1980-e godine je istražna tehnika poboljšana, mada i dalje ostaje rizik, da li će njena eksploatacija biti isplativa ili neprofitabilna. Kako stručnjaci procenjuju, do 2050 godine biće iscrpljeni svi svetski naftni resursi.
„… Tako će čoek živjeti dugo, mlogo dugo, a da neće umijeti da sam sebe pozna. Biće mlogo raznijeh mudraca koji će preko svojijeh knjiga mišljeti da sve znaju i da sve umiju. Oni će biti velikačka prepreka da se do ovijeh doznanja dođe, a kade se sve to dozna i spozna, ondakar će ljudi uvidjeti u kakvoj su zabludi bili, slušajući ove njiove mudrace. Kad se to budne zgodilo, ljudi će se kajati što to prije nijesu doznali, jerbo je to doznanje sasvijem prosto.
Radiće ljudi još svakojakih gluposti, pa će mišljeti da sve znaju i umiju, a znati ništa neće.
Pojaviće se mudraci na Istoku pa će njiova pamet preći sva mora i sve međe, a ljudi jopet neće zadugo vjerovati ni ovoj mudrosti, pa će ovu istinu istinsku oglašavati za laž.
Nečastivog biti neće u njiovim dušama nego nečega mlogo zgoreg od nečastivog. Oni će verovati da je sva ta njiova omama istina prava, a nje u njiovijem glavama biti neće.
I kod naske će biti ko u čitavom svetu. Ljudi će omrznuti vazduh i ovaj Božiji dah i svu Božju ljepotu pa će bježati u smrad. Niko ih neće tamo goniti, nego će oni to sami, od svoje volje, činjeti.
Ovde u ovijem našijem Kremnima mloge će njive zalivađene biti, a mloga ognjišta ugašena pa će oni što su otišli jopet vamo dolaziti da se liječe, da se nadišu vazduha i da ozdrave.
Niko neće hteti, ni moći, da im kazuje da tuj, u ovome rajskome mestu, mogu ćupove sa žeženim zlatom napuniti, a i da im neko kazuje, zar bi ga oni slušali i čuli?
U Srbiji nećeš moći da razlikuješ ko je muško, a ko žensko čeljade. Svi će iste aljine nositi. Ta nesreća će nam doći sa drugijeh strana, ali će se kod nas najviše zadržati. Videće se mladoženja i mlada, a niko neće znati koje je od njih dvoje nevesnik, a ko nevjesta.
Narod će izglupiti i glupiti sve više. Rađaće se ljudi, a da ne znaju ko im je djed i pradjed. Ljudi će mišljeti da sve znaju, a ništa znati neće“.
Istorijske činjenice:
Širom sveta, ljudi napuštaju selo i traže posao u velikim gradovima. Žene nose kratku kosu i pantalone, danas mnogo više nego za vreme Tarabićeve epohe, a i deca se više danas rađaju u vanbračnoj zajednici.
„… Čitav svet će biti pogođen čudnom bolešću kojoj leka neće biti. Svi će misliti da baš oni znaju kako da pronađu lek i govoriće: „ja znam, ja znam…“, ali niko ništa neće znati, a uz Božju pomoć, lek će biti svuda oko njih, čak i u njima samima.
Čovek će putovati na druge svetove, ali, naići će na beživotne pustare. Ipak, Bog će mu oprostiti, jer će čovek misliti da zna bolje od Njega … tamo, osim večnog Božjeg mira, neće videti ništa, ali će osetiti svojim srcem i dušom celinu Božje lepote i moći. Ljudi će se voziti Mesecom i zvezdama i tražiće život, ali život sličan našem neće naći … života će tamo biti, no ljudi neće biti u stanju da ga poznaju i vide.
Šta ljudi budu više znali, to će manje brinuti i voleti jedni druge. Mržnja će biti tako velika među njima, da će im biti više stalo do različitih naprava nego do svojih najrođenijih. A verovaće tim napravama više nego svom prvom susedu.
Naske kao da jedno vreme u ovijem našijem predjelima neće ni biti, ni postojati. Otići ćemo neđe na sjevernu stranu, te ćemo pošlje viđeti kaku smo glupost učinjeli i jopet ćemo se vamo vratiti. Kada se vamo bunemo vratili, jopet ćemo u svoju pamet doći, te ćemo nečastivog oćerat da ga više nikad, u ime Božje, ne vidimo.
Među ljudima u jednome narodu tamo na sjeveru ko iz vode iznići će jedan mali čoek pa će ljude učiti ljubavi i druželjublju, ali i on će imati mlogo pritvorica i juda i biće čas gore, čas dole. Niko od tijeh pritvorica neće hteti da sazna šta je to prava ljudska milost, no ostaće njegove mudračke knjige, a i sve riječi kojima on budne zborio pa će ljudi vidjeti u kolikoj su zabludi bili. Videće da su se ko žene svađali ni oko šta i ni za šta.
Oni koji čitaju i pišu različite knjige sa brojevima, će misliti da znaju najviše. Ovi učeni ljudi će pustiti da njihovi životi budu vođeni računanjima i radiće tačno ono što im brojke kazujy. Među njima će biti i dobrih i zlih. Zli će raditi zle stvari: zagadi će vodu i vazduh, reke i zemlju i ljudi će početi umirati. Onda će ovi shvatiti svoju pogrešku i umjesto traženja mudrosti u brojevima, počeće da je traže u sozercavanju (kontemplaciji)“.
Pretskazanja u vezi Trećeg Svetskog rata
„Kad miris iziđe iz poljskog cvijeća, kad milost iziđe iz čovjeka, kad rijeke izgube svoje zdravlje … ondakar će nastupiti najveći opšti rat …
Kada ljudi budy otpočeli više sozercavati, biće bliže Božjoj mudrosti, ali biće kasno, jer su zločesti već zagadili čitav svijet i ljudi će početi umirati velikom brzinom. Mnogi će bježati iz gradova i tražiće tri planine sa tri krsta. I tamo, u njedrima svoje voljene države oni će piti vodu. Oni koji budu pobjegli oni će se spasiti i spasiće svoje najbliže, ali ne zadugo … nova napast će naići. Biće mnogo hrane u gradovima i selima, ali će biti otrovana. Mnogo gladnih će jesti i odmah umirati. Oni koji budu postili će preživjeti jer će ih spasiti Sveti Duh, a biće i bliže Bogu.
Svet će biti razdvojen na dva dela ko ova posrijedi presječena jabuka.
Ta voćka više nikada ne more da budne cijela.
Javiće se neki treći da svojijem srcem zacijele ovu jabuku , ali od njiove želje i ljubavi vajde nikakve biti neće.
Pre ovoga rata na prijestolje velikačkog carstva naroda preko beskrajne vode ustoličiće se jedan čoek koji će da budne čauš („Čauš“ je neka vrsta bugarskog rabadžije ili glasnika, Vujaklija).
On više neće davati crvenom caru da se širi i da se bogati, nego će se s njime šiljbočiti i prepucavati.
Ondakar će nastupiti veliki preokret i više neće biti nako ko što je bivalo pod drugijem carevima koji su bili na prestolu ove carevine prije njegovog dolaska.
Taj novi car uzeće pušku, ali neće puknuti na crveno carstvo nego će samo šenlučiti.
Šenlučiće i onaj drugi, što će kasti, crveni car.
Kad izbije ovaj ljuti rat, teško onijem vojskama koje budnu uzlećele u nebo, a blago onijem vojnicima koji budnu vojevali po zemlji i po vodi.
Ljudi koji budnu vodili ovaj rat imaće svoje učenjake i mudrace koji će izmišljati svakojaku tanad za svoje topove.
Kade opale, ondakar će ova tanad, đe god budny pala, umijesto da ubijy zamađijavaće sve živo, ljude, vojsku i stoku.
Ta mađija bacaće ih u san, te će oni nako zamađijani spavati umijesto da vojuju, a pošlje će se vraćati u svoju pamet.
Mi u tom ratu nećemo vojevati, ali će se drugi biti preko našijeh glava.
U vazduhu iznad Požege s’ neba će užareni ljudi padati na zemlju.
Oni koji pronađu utočište u gori sa tri krsta i u njoj načine sklonište, biće spaseni, a potom će živeti u bogatsvu, sreći i ljubavi, jer ratova više biti neće“.
————————————————–
http://ru.scribd.com/doc/93243904/S-Osmanagi%C4%87-Alternativna-povijest
http://www.sutra.ba/novost/25035/favicon.ico
http://atlantidaforum.com/publikacije/PRORO%C4%8CANSTVO-Vesne-Radojlovi%C4%87/kremanska-proroanstva.html
http://www.uzice.net/kremansko/
http://nexus-svjetlost.com/vijesti/misterije/item/209-milos-tarabic-1809-1854-najpoznatija-prorocanstva-srpskog-nostradamusa
http://3rm.info/42279-predskazaniya-i-prorochestva-serb-mitar-tarabich.html
Slaviša Lekić / Vaseljenska TV
The post Predskazanja i proročanstva Mitra i Miloša Tarabića appeared first on Vaseljenska TV.

 

Komentari

komentari

POSTAVI ODGOVOR