Nutricionisti savjetuju da hranu poput zašećerenih proizvoda, alkohol, brzu i presoljenu hranu, kao i rafinirane žitarice konzumirate umjereno kako biste ograničili negativan uticaj na moždane funkcije.
Kada je u pitanju ishrana, postoje svakakve vrste hrane – neka je odličan saveznik protiv gojenja, dok druge stimulišu kognitivne funkcije i poboljšavaju pamćenje. S druge strane, određena hrana ima razarajući učinak na funkcije mozga, pa nutricionisti savjetuju da je konzumirate umjereno kako biste ograničili negativan uticaj.
Zašećereni proizvodi: Šećer i zašećereni proizvodi nisu loši samo za vašu liniju, nego i za funkcionisanje mozga. Dugoročna konzumacija šećera može da stvori neurološke probleme i pogorša sposobnost pamćenja. Takođe, može da umanji sposobnost učenja, zbog čega je preporuka da izbjegavate šećer, kukuruzni sirup i ostale proizvode sa visokim udjelom glukoze.
Alkohol: Poznato je da alkohol dugoročno šteti jetri, ali i da uzrokuje „magloviti mozak“. Kao što naziv upućuje, riječ je o tome da osjećate mentalnu konfuziju, utiče na to da ne možete da razmišljate bistro i pamtiti. Srećom, simptomi će se povući čim prestanete da konzumirate alkohol ili ga ograničite na jedno do dva pića dnevno.
Brza hrana: Brza hrana može da promijeni hemikalije u vašem mozgu, te vodi do simptoma povezanih sa depresijom i tjeskobom. Pored toga, hrana sa visokim udjelom masnoća uzrokuje simptome slične apstinencijskoj krizi kada prestanete da ih konzumirate. Ta hrana utiče na proizvodnju dopamina, važnog hormona koji podstiče osjećaj sreće i opšte dobrobiti. Dopamin utiče i na kognitivne funkcije, sposobnost učenja, budnost, motivaciju i pamćenje. Zato je važno izbjegavati hranu sa puno masnoće.
Pržena hrana: Gotovo sve prerađene namirnice sadrže hemikalije, boje, aditive, vještačke arome, konzervanse i kao takva utiče na ponašanje i kognitivne funkcije zbog hemikalija koje izazivaju hiperaktivnost, kod djece i odraslih. Pržena i prerađena hrana polako uništava živčane ćelije locirane u mozgu. Neke masnoće su opasnije od drugih – suncokretovo ulje smatra se jednim od najtoksičnijih.
Presoljena hrana: So utiče na krvni pritisak, što teško pada vašem srcu. Istraživanja sugerišu da visok nivo soli utiče na kognitivne funkcije i smanjenu sposobnost razmišljanja. Drugim riječima, slana hrana utiče na inteligenciju. A, kako da za samo 10 sekundi snizite visok krvni pritisak.
Rafinirane žitarice: Sve vrste žitarica, osim onih cjelovitih koje su bogate vlaknima, loše utiču na funkcionisanje mozga i zdravlje generalno. Ako redovno konzumirate rafinirane žitarice, sve proizvode od bijelog brašna, rizikujete brže starenje organizma, te gubitak pamćenja i „magloviti mozak“.
Prerađeni proteini: Proteini su građevni blokovi mišića i jako su važni za pravilno funkcionisanje tijela. Meso je najbogatiji izvor visokokvalitetnih proteina, ali izbjegavajte prerađene namirnice poput salama, kobasica i slično. Za razliku od prirodnih proteina koji podstiču nervni sistem, prerađene bjelančevine čine suprotno. Držite se ribe, mliječnih proizvoda, oraha i semenki, koje su prirodni i kvalitetni izvori proteina.
Transmasti: Transmasti uzrokuju niz problema, od onih povezanih sa srcem do povišenog holesterola i gojaznosti. Međutim, loše su i za mozak, jer ga ulijene, utiču na reflekse i sposobnost reakcije – da ne govorimo o povećanom riziku od moždanog udara. Kod smanjenja rizika od moždanog udara, regeneracije jetre ali i jačanja imuniteta, može vam pomoći surutka.
Vještački zaslađivači: Kada ljudi žele da smršaju, skloni su da misle da će im pomoći ako šećer zamijene vještačkim zaslađivačem. Istina je da imaju manje kalorija, ali isto tako mogu da učine više štete nego koristi. Ako se koriste dugo, mogu da uzrokuju oštećenje mozga i utiču na kognitivne sposobnosti, pogotovo ako koristite velike količine zaslađivača.
Nikotin: Uprkos činjenici da nikotin nije prehrambeni proizvod, važno je spomenuti ga jer uništava mozak ograničavanjem protoka krvi u mozak, zajedno s glukozom i kiseonikom. Nikotin ne samo da utiče na prerano starenje, loš zadah i povećava rizik od raka pluća, nego utiče na proizvodnju i funkciju neurotransmitera stiskanjem kapilara, sitnih krvnih sudova koji igraju ključnu ulogu kada su u pitanju moždane funkcije.
izvor: lepotaizdravlje.rs
